30 godina od zaustavljanja tenkova u Murskom Središću

Održana sveta misa za Dan grada Mursko Središće
28/06/2021
Uz Dan grada Mursko Središće održana svečana sjednica Gradskog vijeća
28/06/2021
Održana sveta misa za Dan grada Mursko Središće
28/06/2021
Uz Dan grada Mursko Središće održana svečana sjednica Gradskog vijeća
28/06/2021

30 godina od zaustavljanja tenkova u Murskom Središću

Posljednje desetljeće dvadesetog stoljeća donijelo je brojne promjene, kako u Europi, tako i u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Padom Berlinskog zida 1989. godine i posljedično padom Željezne zavjese postalo je jasno da je komunizam bitku izgubio. Svi su na televizoru mogli vidjeti sudbinu Causesca i njegove obitelji, pa tako i vlasti Socijalističke Jugoslavije, kojima je bilo jasno da je vrijeme da se raspišu izbori. Jugoslaviju je čitavih osamdesetih godina potresala snažna ekonomska kriza, a u pojedinim su dijelovima već početkom tog desetljeća eskalirali i politički sukobi. Krajem osamdesetih bilo je nekoliko jasnih izljeva srpskog nacionalizma koji su dali naslutiti da će Hrvatska teško do samostalnosti bez rata. Zbog raznih drugih političkih okolnosti, između ostalog i same strukture JNA, postojale su jake struje kojima nikako nije bilo u interesu da Slovenija i Hrvatska napuste zajedničku državu. Već na proljeće 1991. godine eskalirali su sukobi i prve žrtve, a u lipnju je svoju malu ulogu u svemu tome odigralo i Mursko Središće. Kolone tenkova JNA na putu za Sloveniju samoinicijativno i spontano zaustavili su stanovnici Murskoga Središća kojima su se priključili stanovnici okolnih naselja, ali i čitavog Međimurja. Slovenske su snage blokirale most cisternama i čekale u pripravnosti naoružane protuoklopnim bacačima. Vrlo napeta situacija na glavnoj ulici mogla je vrlo brzo eskalirati i rezultirati brojnim žrtvama. Tadašnji načelnik policije Zvonimir Rihtarec vješto je vodio pregovore s hrvatske strane, a svoj su doprinos dali i Josip Rihtarec – Pepi, Marijan Barat i Rajko Tomanić

Postalo je jasno da Slovenci neće odustati i snagama JNA nije preostalo ništa nego da isto pokušaju na prijelazu Bukovje – Gibina. Svakako treba pohvaliti i policiju koja je pod kontrolom držala mase koje su stale pred tenkove, jer jedan pogrešan korak mogao je rezultirati brojnim žrtvama. U tijeku rata koji je slijedio i razaranja diljem čitave Hrvatske taj čin nije narednih godina toliko istican, jer konačno, Mursko Središće, za razliku od brojnih drugih mjesta nije doživjelo stradanje.  Kako vrijeme odmiče, tako su i akteri tih događaja, ali i ostali polako svjesni važnosti tog događaja, baš kao što postupno uviđaju koliko mogu sretni biti što nije došlo do sukoba, u kojem bi, vrlo vjerojatno, čitav centar Murskog Središća bio razoren. Budući da je Dan Grada od 2019. godine pomaknut na 27. lipnja, kada se svetkuje i zaštitnik župe sveti Ladislav, to je prilika da se zaustavljanje tenkova još dostojnije obilježi.

Tako je i u lokalnim medijima objavljen članak prema kojem je vidljivo da je postojalo upozorenje iz Zagreba da se pred tenkove ne staje, već se propuštaju prema Sloveniji,  što je s obzirom na političko stanje i logičan stav tadašnjih hrvatskih vlasti. Hrvatska nije u ratu s JNA i upletanje po zapovijedi tadašnjih vlasti međunarodna bi zajednica zapravo gledala kao na ustanak paravojnih formacija protiv legitimne vojske međunarodno priznate države. Republika Hrvatska nije međunarodno priznata država u tom trenutku. Međutim, svakim sukobom JNA i Slovenaca teško bi nastradalo Mursko Središće, što je konačno spriječio sam narod Murskoga Središća. Time sam taj čin dobiva i dodatno na težini. Postoje i dva kompletna video zapisa tog događaja koje su snimili snimatelji tadašnje središćanske televizije MURAVIZIJE Vladimir Nemec i Miljenko Fric, upravo kako bi imali video dokaz o tome što se zapravo u Murskom Središću događalo tog dana.

Nažalost, iako je time ratna opasnost za Mursko Središće završila, Domovinski rat je tek počinjao. Brojni su središćanski mladići dali doprinos obrani domovine, a neki od njih su i poginuli. Josip Šajnović prvi je poginuli branitelj, a stradao je 25. rujna 1991. godine u Borovom Naselju kao pripadnik Policijske uprave Varaždinske. Iz samog grada smrtno su stradali hrvatski branitelji i Darko Jurinić i Dragutin Kodba, a s cijeloga gradskog područja još i Dražen Sršan, Josip Turk i Zdravko Turk iz Križovca, te Danijel Donko iz Hlapičine. Njihovi su ratni putevi bili različiti, nekima je život ugašen i izvan samih ratnih operacija, ali svi su životom platili samostalnost Hrvatske.

Obilježavanjem zaustavljanja tenkova ne obilježavamo samo sretan završetak događaja koji je prijetio našem gradu, već odajemo počasti i svim braniteljima koji su stavili svoje život na branik Domovine i na sve gradove i sela koji su završili razrušeni kako bi se sačuvali neki drugi.

Zoran Turk

Skip to content
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.