Aktualni sat – 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Mursko Središće
Pitanja vijećnice Darije Dunjko Manhard i vijećnika Danijela Klobučarića
Uspornici, komunalna naknada i željeznički prijelaz
Darija Dunjko Manhard: Spominjali su se uspornici odnosno „ležeći policajci“ u Ulici Brezje, pa molim Vas može onda neka informacija na kojoj će biti lokaciji i koja će biti vrsta?
Dražen Srpak: To nije do Grada, to određuje Županijska uprava za ceste. Bit će na nekoj lokaciji koja ne stvara bilo kakve opasnosti. Malo se strpite, radimo na tome, u procesu je rješavanja.
Darija Dunjko Manhard: Na 6. točki zaključaka prošle sjednice stručnog kolegija gradonačelnika navodi se pokretanje revizije površina za obračun komunalne naknade te angažiranje vanjskog suradnika u tu svrhu, mene zanima kada je posljednji put provedena ta revizija, znam da su 2023.g ljudi trebali sami prijaviti i tko je onda to tada radio? Jesu li to bili članovi Mjesnog odbora ili je isto tako bio angažiran vanjski suradnik?
Dražen Srpak: Dakle svaki vlasnik objekta nije dužan 2023. godine prijaviti objekt, već kad se dogodi promjena, kad se objekt poveća je dužan za obračun komunalne naknade to prijaviti i to nije vezano uz godinu nego uz obvezu vlasnika. A ovo se sad radi o jednoj sveobuhvatnoj reviziji jer želimo utvrditi stvarno stanje stvari na terenu.
Darija Dunjko Manhard: Jesu li to prije radili članovi Mjesnog odbora ili isto tako vanjski suradnik?
Dražen Srpak: Ako se dobro sjećam prije nekih osam godina je bilo nekih pokušaja međutim to nije to, mi želimo dobiti stvarno stanje stvari od osobe koja se sa time bavi.
Darija Dunjko Manhard: Primijetila sam da su internetske stranice Grada Mursko Središće nedavno promijenile izgled. Možete mi objasniti zbog čega je došlo do promjene dizajna i funkcionalnosti stranice budući da novi izgled djeluje djelomično jer ograničava neke funkcije – ne može se pristupit nekim dokumentima osim ako ih se ne spremi. I koliko nas je ta promjena koštala?
Dražen Srpak: Ne znam ove sekunde to odgovoriti. Ja se s time ne bavim, to rade gradske službe. Znam da je bio neki redizajn ali to nije bilo uz plaćanje. Ali eto, provjerit ću pa ću Vam pismeno odgovoriti.
Danijel Klobučarić: Imam pitanje vezano uz pružni prijelaz u Frankopanskoj ulici. Signalizacije gotovo pa nema i isto tako zgrada željezničke postaje bi se mogla malo renovirati i malo ljepše izgledati. Već je nekad prije bilo postavljeno pitanje pa me zanima gdje je tu zastalo?
Dražen Srpak: Grad Mursko Središće nije vlasnik pruge ni objekta ali smo svejedno bili u njega uložili prije nekoliko godina – uredili smo čekaonicu za našu djecu koja putuju, stavili smo unutra grijanje i tako dalje iako to sve nije naša dužnost. Sad na koji način se vodi briga o tome od onih koji to koriste – paze li ili ne paze ne znam točno. Iako mi prema zakonu baš i nismo slobodni ulagati u tuđu imovinu. A što se tiče pružnog prijelaza; dopisivali smo se godinama s Hrvatskim željeznicama i pitali smo ih zašto je to tako, oni su prijavili nekakav europski projekt preko kojeg su dobili novce i u kojem je taj pružni prijelaz bio unutra, ovaj prema Ulici Brezje nije bio, uglavnom, imati posla s Hrvatskim željeznicama nije jednostavno. Možemo im po šesti put uputiti dopis vezan uz to.
Aktualni sat – 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Mursko Središće
Pitanja vijećnika Tomislava Korbelja i vijećnice Marine Hoblaj
Skloništa, kamionski promet i parkiranje motora na Šetnici
Tomislav Korbelj: U svijetu sve učestalijih globalnih izazova pružajući mogućnost u ne daj Bože većim nesrećama – rat i drugi krizni izazovi, postavljam Vam pitanje postoji li na području grada Mursko Središće neko veće javno sklonište koje je namjensko i certificirano za zaštitu stanovništva u slučaju ratnih zračnih napada odnosno opasnosti od velikih katastrofa?
Dražen Srpak: Pa znate i Vi da ne postoji – već 200-300 godina. To sigurno nije stvar koju bi radio Grad. To može biti eventualno metro, tunel nekakvi,…
Tomislav Korbelj: Podrumi možda neki,…
Dražen Srpak: A podrumi, ja imam podrum no ne znam bi li me spasio baš od takvih stvari. Mi zaista brinemo o sigurnosti na niz načina i ono što se sad zadnje desilo dobro je što smo prijavili projekt s Općinom Žalec iz Slovenije i Ljutomerom i dobili smo 170 tisuća eura vrijedan projekt iz kojeg ćemo kupiti dva velika šatora, poljske ležajeve, opremu za civilnu zaštitu, a gradnju skloništa nije bilo moguće prijaviti.
Tomislav Korbelj: Postoji li inicijativa da se izgradi u budućnosti?
Dražen Srpak: Ja sam za, ako će biti moguće kamo prijaviti, svakako ćemo prijaviti.
Tomislav Korbelj: Već dugo se to pitanje proteže, što je s izmicanjem kamionskog prometa s glavne ceste u Murskom Središću? Je li to bilo samo obećanje? Vidimo da Slovenci nisu pristali na točku spajanja i da tu ima određenih problema, tako da kamioni i dalje jure.
Dražen Srpak: Prije 6-7 godina sam uspio s ministrom Butkovićem koji je još uvijek ministar prometa, dogovoriti da se maknu kamioni. On je tada uveo potpunu zabranu, znao sam da će doći do problema. Nakon nekog vremena, obzirom što su Slovenci uveli protumjere, u Zavrču i na Bregani gdje su iz pet naših županija čekali po 24 sata je Ministarstvo bilo prisiljeno neke od tih mjera povući. Međutim, mi smo se ipak riješili kamiona – Bugarskih, Rumunjskih i tako dalje, idu Slovenski, idu naši, tako da je to puno manji broj kamiona nego je bio. Uz to, Hrvatska je ušla u Schengen, nema više kolona, kamioni praktički prođu. Ti kamioni su važni za gospodarstvo, dostavu, nema alternativnog puta, osim recimo autoputa što sam ja i predlagao, imamo i dopis koji smo slali; da predlažemo da se sve osim dostave u Međimurju makne na autoput i naravno da bi to nama bilo od velike koristi. Uz to, radi se idejno rješenje i studija utjecaja na okoliš za prvu fazu zaobilaznice – od pumpe s kojom se spaja poslovna zona, izlazi na cestu prema Peklenici te se time otvara alternativni pravac prema centru i to je zasigurno velika stvar koja ide svojim tokom. Što se tiče točke spajanja dobio sam poprilično relevantnu informaciju u Ministarstvu da Slovenci neće na to pristati, a pogotovo sad kad je Luka Rijeka dobila nove kapacitete, puno veće i puno značajnije gdje se oni boje odljeva prometa s Luke Koper u Luku Rijeka i to je neki osnovni problem. E sad, to je već sad, ajmo reći, politički problem, to se može riješiti samo kad dvije strane – Hrvatska i Slovenija – pregovaraju oko tih nekih problema onda to ide ja tebi, ti meni, nažalost. Ali već s prvom fazom obilaznice, ulaskom u Schengen i dijelom prometa kojeg smo se riješili situacija je ipak puno bolja nego je bila.
Tomislav Korbelj: Evo još samo jedan apel. Recimo što se događa kod zaustavljanja prometa – kamion stane, treba mu jedno vrijeme da stane, jer se crveno svijetlo na semaforu stalno pali, gore kod Ulice Kralja Zvonimira i onda mu treba jedno vrijeme da se opet pokrene. Svo to vrijeme kamion ispušta CO2 i to je nesnosno. I sad, ako budete još opet inzistirali na tome da se opet postavljaju semafori u ostalim križanjima, to će biti gužve, kamioni na cesti. Tako da eto, apel da se čim više promet ne zaustavlja na tom dijelu.
Dražen Srpak: Semafori se postavljaju isključivo zbog razloga sigurnosti i protočnosti prometa ljudi koji idu ujutro na posao, pa doma s posla, a ostalo vrijeme semafori će biti žuto treptajuće svijetlo. Semafori u centru pa su važni zbog djece koja idu u školu, ljudi koji idu do ambulante i tako dalje, gdje onda mogu doći do sigurnog prelaska preko ceste. A CO2 nije dobar ali tu je, imamo svi aute i svi polako i s tim zagađujemo.
Marina Hoblaj: Ja bih imala jedno pitanje za gradonačelnika, ili evo neku konstataciju. S obzirom da imamo najljepšu Šetnicu tu u sjevernom dijelu Hrvatske, ja bih rekla gužva je velika, svaka pohvala na zabranu električnih romobila. Međutim, primijetila sam da u zadnje vrijeme šetnica služi za parkiranje velikih motora, prolaze kroz ovaj mali prolaz i parkiraju se točno na Šetnici. Može li se nekakav znak staviti ili poduzeti nešto oko toga?
Dražen Srpak: Shvatio sam pitanje, dakle oni se ne voze po šetnici već samo parkiraju. Naime, gdje je sad tu problem; rekli ste šetnica je puna, puno posjećenosti, a ako krenu motori parkirat na ovo glavno parkiralište kamo će onda auti. Međutim, vjerojatno ćemo reagirat na način da odredimo neki dio, neku lokaciju, gdje bi se motori mogli parkirat, a opet da ne smetaju niti pješacima, niti djeci, niti nikome. Probat ćemo naći kompromis jer nema dovoljno parkinga pogotovo kad je špica, a negdje ljudi moraju ostaviti svoja vozila.
Aktualni sat – 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Mursko Središće
Pitanja predsjednika Gradskog vijeća Miljenka Cmrečaka i potpredsjednice Gradskog vijeća Renate Kovačić
Sufinanciranje zdravstva i sukob lovaca i vlasnika pasa u fokusu aktualnog sata 10. sjednice Gradskog vijeća Murskog Središća
Miljenko Cmrečak: Ja bih gradonačelniku postavio pitanje. Naime, iz medija sam pročitao da je na sjednici kolegija na Međimurskoj županiji bila riječi o financiranju zdravstvene službe. Dakle, gradonačelnice, gradonačelnici zajedno s načelnicama i načelnicima su na kolegiju donijeli odluku o sufinanciranju za potrebe zdravstva u visini od 70 centi po stanovniku u Međimurju koji se izdvajaju iz proračuna lokalnih samouprava, pa Vas molim da nam objasnite o čemu se tu točno radi – gdje, tko, zašto, kako, da li svi ili ne svi?
Dražen Srpak: Hvala na pitanju. Dakle, bio je kolegij na Međimurskoj županiji. Taj kolegij nema nikakvu izvršnu ili pravnu težinu već je to više savjetodavno tijelo niti pak odluke koje se tamo donesu zapravo nisu odluke jer svaka jedinica lokalne samouprave zapravo to radi za sebe. Naime, došla je inicijativa iz Županijske bolnice da se, kako ste i rekli, po stanovniku plaća 70 centi kako bi se za liječnike koji dolaze iz neke druge sredine osigurale stanarine i nekakav iznos dobrodošlice, što god to značilo. Bolnica je dobila dosta liječnika u zadnje vrijeme tako da je situacija dobra i stabilna međutim fluktuacija liječnika je stalna pa se onda bolnice međusobno bore za taj kadar i praktično dođemo u situaciju „tko da više“ i temeljem toga je bio taj prijedlog iz Županijske bolnice – 70 centi po stanovniku. Bilo je dosta negodovanja od strane načelnika pogotovo oko liste čekanja i tako tih nekih detalja međutim na kraju se nekako nevoljko pristalo da se to sufinancira između ostalog i ja sam pristao da sufinanciramo. No načuo sam i saznao da ipak neće svi plaćati tako da je tu moj odgovor vrlo jednostavan: ako će plaćati svi, plaćat ćemo i mi, ako neće plaćati svi, nećemo ni mi.
Renata Kovačić: Imam pitanje/prijedlog za gradonačelnika i naše službe, a vezano uz lovce i šetače kućnih ljubimaca odnosno pasa. U ovom sazivu Gradskog vijeća već smo raspravljali o tome međutim problemi se i dalje nastavljaju. Dolazi do nevoljkosti jedne strane, ponovili se sukobi, upozorenja i prijetnje s jedne strane odnosno od strane lovaca za pse koji su se udaljili više od 50 ili 100 metara od vlasnika. To je za jednu veću ili srednju pasminu par sekunda u pitanju. Ako želimo da su nam ljubimci zdravi i vlasnici zadovoljni nekako moramo podmiriti te dvije sukobljene strane. Ako je poanta lovstva isključivo ubijanje životinja onda mi se čini da smo nazadovali kao društvo i da je vrlo teška tema za raspravu. Ja Vas molim i predlažem pošto smo u Bogom danom krajoliku, okruženi prirodom i stvarno ima mjesta za sve, da se iznađe rješenje, da odredimo neke parametre koji bi izlazili iz onih 300 metara od naseljenog područja gdje ljudi mogu pustiti svoje kućne ljubimce, a da ne ugrožavamo lovce. Evo ja Vas molim za pomoć da ovo riješimo, na zadovoljstvo svih naših građana s kućnim ljubimcima i lovaca.
Dražen Srpak: Pitanje je na mjestu. Nisam čuo da je u zadnje vrijeme netko od lovaca ubio neku životinju, mislim da je više riječ o nekom junačenju zapravo. Zapravo gdje je problem – cijelo područje grada van naseljenog područja je lovište, tako da se ne može baš odrediti neka površina. Dajem nalog pročelniku Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša da se napiše dopis lovačkim društvima i da se objavi članak u kojem ćemo pozvati njih na primjereno i razumno ponašanje, a isto tako i vlasnike pasa. Dakle, znamo mi jako dobro koji su psi opasni, a koji nisu opasni. Oni koji su opasni bi trebali biti na povodcu bilo gdje i to je jasno. A oni koji su „normalni“ ne vidim razlog zašto ga se ne bi moglo pustiti da se istrči.
